Studiram profesorski smjer fizike na PMF-u u Zagrebu. Smatram da bi se akademska zajednica mogla bolje povezati s obrazovnom te se nadam da će naša generacija doprinijeti tome. U zadnje vrijeme se više bavim udrugama nego faksom pa se može reći da sam radila od svega pomalo, na lokalnoj i međunarodnoj razini. Već se dugo bavim i popularizacijom znanosti. Trenutno mi je najveći projekt vođenje organizacije međunarodnog timskog natjecanja iz teorijskih područja fizike.

Ovo ljeto sam provela na Oxfordu istraživajući seksualnu kompeticiju u kokoši (Gallus gallus), to jest projekciju Coolidge effecta u njihovom seksualnom ponašanju. Coolidge effect je proces za koji se pretpostavlja da se događa kod većine mužjaka u životinjskom carstvu pri čemu kod parenja s poznatom ženkom više puta opada želja za parenjem i svi parametri koji osiguravaju veću plodnost u sjemenu mužjaka (poput motilnosti, usmjerenog gibanja, brzine gibanja, volumena ejakulata i slično). No kada mu se prezentira nova ženka, on će uložiti puno sjemena i kvaliteta parametara sjemena će "porasti" jer je mužjaku u interesu oploditi baš tu novu ženku, više nego onu koja mu je već poznata i za koju pretpostavlja da je već oplođenja s njegove strane.

Student 5. godine FER-a i 5. godine MEF-a. Zanima me primjena tehnologije/računarske znanosti u medicini (kako u znanosti tako i klinici). Zanima me kako računarstvo može unaprijediti kvalitetu medicinske usluge ali i uštedjeti vrijeme medicinskog osoblja na nepotrebnim zadacima.

Radim na računalnoj obradi histoloških slika ljudskog mozga. Konkretno, cilj je iz digitaliziranih slika mozga ultra visoke rezolucije izvući složene značajke tkiva u svrhu analize moždane kore, segmentiranja slojeva, identifikacije i klasifikacije stanica, lokalnoj i globalnoj organizaciji stanica te klasifikaciji tkiva. Sve to značajno je za bolje razumijevanje građe i funkcije ljudskog mozga. Za to prvenstveno, uz klasične metode obrade slike, koristim modele temeljene na parcijalnim diferencijalnim jednadžbama, a namjeravam i prokušati suvremene metode temeljene na (dubokom) učenju.

Bavim se teorijskom fizikom. Trenutno me zanima pitanje promatrača kao kvantnog objekta u kvantnim teorijama. Zvuči kao filozofsko i beskorisno pitanje, ali to ono zaista i jest. Šalu na stranu, ovo gore je važno pitanje u teorijskoj fizici, i takvi fundamentalni problemi me općenito najviše zanimaju.

Moje ime je Bruno Gavranović i student sam zadnje godine diplomskog studija računalne znanosti na FERu. Moje područje interesa je umjetna inteligencija odnosno duboke neuronske mreže. Dosad sam radio na raznima arhitekturama dubokih modela: od generiranja slika sa neuronskim mrežama preko klasifikacije teksta do učenja samih algoritama sa dubokim neuronskim mrežama. Osim toga, u zadnje vrijeme ulazim u funkcionalno programiranje i veoma me zanima spoj matematike i programiranja! Većina mojih projekata se može pronaći na https://github.com/bgavran

Ja sam tzv. Forward Deployed Engineer (nešto izmedju Data Scientist, Data Engineera, Software Engineera i System Opsa) u Palantiru. U slobodno vrijeme želim lansirati satelit u orbitu. Za detalje pogledaj web stranicu bsa.engineering

Bavim se izradom alata za analizu medijske agende---skupa tema o kojima se priča u medijima. Svrha alata je detekcija tema o kojima mediji govore, te mjerenje zastupljenosti tih tema, kroz pridruživanje tekstova temama. Takvi alati su od primarno interesa za društvene znanstvenike koji se bave proučavanjem medija, primjerice istraživanjem postavljanja agende (en. Agenda Setting). Use case za takvog istraživača bi bio učitavanje zbirke medijskih tekstova, inspekcija detektiranog skupa tema, odabir tema od interesa ili tema bliskih interesima, po potrebi redefinicja tema da odgovaraju preciznim definicijama analitičara te mjerenje zastupljenosti tema od interesa u zbirci tekstova.

U sklopu doktorata bavim se proučavanjem uzroka termodinamičkih anomalija u tekućinama. Ovi fenomeni su česti u prirodi pa tako voda ima poznatu anomaliju gustoće koja omogućava da led pluta na vodi i spriječava zamrzavanje vodenih tjela. Bavim se i drugim temama u teorijskoj kemiji i fizici poput konformacijske analize i neravnotežne termodinamike. U slobodno vrijeme razvijam različite programe za primjenu u kemiji i fizici. Moj najnoviji projekt uključuje razvoj programa za vizualizaciju molekulskih sustava u virtualnoj stvarnosti (koristeći google cardboard).

Metode i saznanja iz statističke fizike mogu se primjeniti i na sustave koji nisu, u uskom smislu riječi, fizikalni. Kompleksni sustavi (prirodni, tehnološki, društveni itd.) idealni su kandidati za to, a mnogi od njih prirodno se reprezentiraju grafovima. Time se dolazi do primjene logike statističke fizike na razne modele slučajnih grafova, područje koje je tradicionalno pripadalo matematičarima, a što je dovelo do nekih vrlo čudnih i vjerojatno krivih rezultata i zaključaka. Moje istraživanje bavi se tim rezultatima i pronalaženjem ispravnog pogleda, odnosno analogije između grafova i fizikanih sustava koja bi davala ispravne rezultate i učinila rezultate fizičara i matematičara konzistentnima.

Aktivan sam student koji se rado uključuje u razne dodatne van-fakultetske projekte kako bih poprimio nova znanja, upoznao nove sposobne ljude i rješavao probleme kroz kreativni timski rad. U budućnosti, želio bih se baviti....zapravo još ne znam, no volim povezivati digitalne tehnologije s ekonomijom i medicinom. Bilo da se radi o iOS aplikaciji ili novom inovativnom rješenju koje čini život sretnijim, zdravijim i uspješnijim.

Istraživanje dvo-čestičnih kutnih korelacija među produktima sudara visokoenergetskih čestica na LHCu. Proučavam strukture koje su posljedica stvaranja kvarkovsko-gluonske plazme koja je relativno novo otkrivena faza materije koja je ispunjavala svemir dijelić sekunde nakon velikoga praska.

Generalno me zanima korektnost softvera, i to posebno softvera koji uključuje neki oblik istovremenog izvršavanja (distribuirani softver, concurrent softver). Korektnost uspostavljamo formalnom verifikacijom, testiranjem, dizajnom programskih jezika u kojima programer "ne može pogriješiti", te sintezom softvera—sve to me zanima. U zadnje vrijeme se bavim testiranjem, i to kombinatornim konstrukcijama optimalnih, skoro optimalnih, ili "boljih od najgorih" skupova testova koji izvršavanjem pružaju neku garanciju o korektnosti softvera i odsustvu bugova.

Bavim se teorijskim računarstvom. Zajednička tema mojih projekata se može sažeti u "kako izraditi što efikasnije algoritama služeći se matematičkim alatima poput teorije vjerojatnosti, kombinatorne optimizacije ili spektralne teorije grafova?". Primjerice, nedavni problem kojim sam se bavio je sljedeći: ako želimo pronaći najmanje razapinjujuće stablo na cijelom Internetu (gdje računala međusobno komuniciraju u paraleli), koliko nam najmanje vremena treba dok se sva računala ne usuglase oko rješenja? Drugi primjer problema: kako u senzornoj mreži poslati više poruka od jednog senzora do svih drugih? Senzori komuniciraju preko radio antena, ali ako više bliskih senzora istovremeno koristi antene, svi okolni slušatelji će primiti samo šum (neće moći raznaznati poruke od interferencije). Koliko najmanje treba vremena za prošiti K poruka u mrezi s N vrhova. Komplikacija: što ako je mreža visoko dinamična?

Igor je proveo 4 godine u Facebooku, gdje je sudjelovao u razvoju baze podataka RocksDB. RocksDB je izdan kao open-source projekt krajem 2013. godine, te je od tad postigao znacajan uspjeh u industriji. Igor je trenutno u startupu Rockset u Silicijskoj Dolini, gdje razvija novu bazu podataka koja je optimizirana za cloud infrastrukturu.

Po struci sam software inzenjer. Zavrsio sam diplomski na FER-u na kojem sam napravio mapper za RNA sekvenciranje (https://bib.irb.hr/datoteka/773712.Igor_Jerkovic_diplomski.pdf). Tijekom faksa sam zapoceo startup Vibby sa par prijatelja koji je platforma za dijeljenje videa. Nakon toga sam otisao u Kaliforniju gdje sam radio u Facebooku u vise teamova (iOS Feed, Ads, Pages i Video). U 2016. sam se vratio u Hrvatsku i radio u hrvatsko-americkom startupu Bellabeat koji je razvijao IoT proizvode (internet of things). Sada se bavim izgradnjom alata i mostova izmedju trenutnog financijskog sustava i kriptovaluta. Inace sam napravio nekoliko iOS aplikacija u slobodno vrijeme, ukljucujuci igre. Od zanimljivih podrucja su mi VR, AR, blockchain, kriptovalute, dronovi, te bioinformatika.

Diplomirala sam na Medicinskom fakultetu u Zagrebu u srpnju 2017. godine. Trenutno sam na pripravničkom stažu u KB Sveti Duh. Svoju buduću karijeru voljela bih usmjeriti prema znanosti te ove godine planiram upisati doktorski studij. Najviše me zanimaju istraživanja u temeljnim medicinskim znanostima (npr. fiziologija), staničnoj biologiji i molekularnoj medicini. Za znanost sam se počela interesirati još za vrijeme školskih dana kada sam sudjelovala na raznim učeničkim natjecanjima i smotrama. Na fakultetu sam također sudjelovala na nekoliko domaćih i inozemnih konferencija te se nadam da ću u budućnosti imati priliku baviti se znanstvenim istraživanjima.

Tema: Objasnjiva umjetna inteligencija (explainable AI). Sistemi strojnog ucenja primjenjuju se sve vise u raznim domenama, ukljucujuci financije, zdravstvo, i pravo. U mnogim od tih domena bitno je imati neko objasnjenje ili razumijevanje razloga zbog kojih je odredeni model dosao do svojih predvidanja. To je bitno zbog nekoliko razloga: 1) Da bi ljudi koji su razvili model imali bolji uvid u to da li njihov model radi kako je predvideno; 2) Da bi ljudi o kojima je model napravio predvidanje imali razumijevanje razloga zbog kojih je doneseno to predvidanje; 3) Da bi se zadovoljile regulacije. Objasnjiva umjetna inteligencija bavi se razvojom takvih metoda, kojima je cilj pruziti objasnjenja predvidanja raznih modela strojnog ucenja.

Data Science u Styriji - Styria je austrijska medijska grupa sa brandovima u Austriji, Sloveniji i Hrvatskoj. U Hrvatskoj Styria je vlasnik Njuškala, Večernjeg lista, 24sata, Poslovnog dnevnika i mnogih drugih brandova. Radeći kao data scientist znači da imate pristup ogromnim količinama podataka - tekstova, slika i raznih drugih informacija koje su često strukturirane. Data Science odjel u Styriji se bavi uglavnom područjima obrade teksta i računalnog vida - radimo sustave za preporučivanje i personalizaciju, ali i razne sustave za analizu slika oglasa - tu se posebnu ističu sustav za vizualnu pretragu oglasa i sustav za automatsku kategorizaciju oglasa na temelju slika. Osim sustava koje radimo za naše interne klijente (Austrija, Slovenija, Hrvatska), razvijamo i jako zanimljive projekte za vanjske klijente (automatsko brojanje palmi i procjena zdravlja na temelju fotografija iz zraka, sustavi za prepoznavanje komponenti složenih igračaka, sustavi za procjenu cijene izrade komponenti na temelju nacrta, ...) https://www.styria.ai/ https://vimeo.com/191007189

Ako već roboti preuzimaju poslove, moj je cilj da to učine na siguran, jednostavan i elegantan način. Na ovom sam Mutimiru govorio o komunikaciji s robotima na prirodnom jeziku. Pretpostavimo da roboti u bolnici raznose hranu pacijentima. Kada im medicinska sestra želi promijeniti ponašanje, želimo da im može naprosto "reći" što da učine, bez da ih se mora nanovo programirati. Kako je (generalni) problem razumijevanja prirodnog jezika težak, ja sam kreirao formalni, robotski jezik koji ljudi vremenom pretvaraju u prirodni. Oni definiraju određene izraze koristeći postojeći formalni jezik. Robot iz toga generalizira koliko bolje može kako bi ubuduće (potencijalno u komunikaciji s drugim čovjekom) znao više. Konkretno, ja primjenjujem tehnike iz područja sinteze programa kako bih poboljšao generalizacijsku sposobnost robota.

Razvoj računalnog koda za numeričko modeliranje i povezivanje problema iz domena mehanike, elektromagnetizma i fluida. Razvijanje teoretske formulacije i algoritma za povezivanje fizikalnih polja iz različitih domena, implementacija u postojećim računalnim kodovima te njihovo povezivanje i paralelno izvršavanje. Modeliranje ponašanja pametnih materijala. Multiphysics i multiscale modeliranje.

Trenutno radim u Google-u u odjelu Trust & Safety. Mi smo operacijski odjel koji se brine za prevenciju spama, prevara i zloupotrebe raznih Google proizvoda, ali i općenito sigurnosti korisnika interneta. Ja radim u timu koji razvija softver za operacijski tim i analitičare, a moj trenutni projekt im omogućava olakšano testiranje njihovih ekspertnih pravila za pronalaženje spama. U slobodno vrijeme volim pratiti najnovija zbivanja u svijetu strojnog učenja.

Određeni fizikalni i kemijski sustavi uključuju bitno različite prostorne skale, primjerice od nanometarske do mikrometarske. Za nanometarsku skalu nužna je molekularna dinamika, gdje se sustav prikazuje kao skup atoma i molekula koji svi međudjeluju. Za mikrometarsku skalu taj pristup je uvelike prespor i prezahtjevan. Stoga se toj skali pristupa kontinuiranom mehanikom fluida. Cilj mog projekta je napraviti platformu za simuliranje obje skale istovremeno, na način da se manji dio prostora od interesa simulira molekularnom dinamikom, a ostatak mehanikom fluida. Takve simulacije bi imale primjene u istraživanjima biosenzora, mikrokanala, unutar-tjelesne dostave lijekova i dr.

Trenutno se moj doktorat fokusira na sigurnost sustava prosirene stvarnosti (Augmented Reality, AR). Nakon sto je Microsoft u 2016. godini predstavio HoloLens uredaj, ovi sustavi ubrzano postaju prisutni, kako u poslovnim, tako i u privatnim primjenama. Prosirenje mogucnosti prikazivanja informacija, ali i ogranicenja korisnickog sucelja ovih uredaja (npr. nedostatak tipkovnice) motiviraju istrazivanja novih metoda autentikacije, sigurnog povezivanja i privatnih interakcija s AR uredajima. Moje ovogodisnje predavanje na Mutimiru predstavlja HoloPair, sustav koji smo u suradnji sa Sveucilistem u Zagrebu (FER) predlozili i razvili kako bismo omogucili sigurno povezivanje dva AR uredaja. Time se osigurava jednu od osnovnih prednosti AR sustava u odnosu na VR (virtualnu stvarnost): interakcija i suradnja izmedu vise kolociranih korisnika. U sklopu projekta, diplomski student je dosao u posjet Sveucilistu u Oxfordu i kasnije obranio diplomski rad na temu razvoja AR aplikacija.

Trenutno kao student radim u labosu za molekularnu neurofarmakologiju prof.Šalković-Petrišić na Medicinskom fakultetu u Zagrebu. Rad grupe fokusiran je oko dva problema - razumijevanja nastanka Alzheimerove bolesti kod životinja nakon davanja streptozotocina (STZ) direktno u moždane komore (STZ apliciran intraperitonealno životinjama izaziva šećernu bolest, a apliciran direktno u mozak izaziva inzulinsku rezistenciju u mozgu koja se danas povezuje s Alzheimerovom bolesti nazvanom i dijabetes tipa 3) i potencijalnog novog liječenja Alzheimerove bolesti (http://www.sciencedirect.com/science/article/pii/S0028390813004097).

U predavanju dr.sc. Joška Trošelja, prikazani su rezultati istraživanja objavljeni u Journal of Hydrology 1. prosinca (Trošelj et al., 2017, https://authors.elsevier.com/a/1W0oU52cuFbGd, 5-Year Impact Factor 4.043), koji su prvi puta kvantificirali utjecaj ekstremnih riječnih protoka na priobalje uslijed prolaska tajfuna kombinirajući hidrološki i oceanski model koristeći satne podatke protoka s tehnologijom daljinskog očitavanja podataka preko satelitskih snimki. Cilj je istražiti utjecaj ekstremnih tokova rijeka za vrijeme i nakon ekstremnih tajfuna na distribuciju saliniteta u priobalju, preko razvijanja integriranog hidrološkog i oceanskog modela. Rezultati su pokazali da je projekcija saliniteta uvelike unaprijeđena korištenjem integriranog modela u odnosu na slučaj kada se utjecaj rijeka nije uzimao u obzir. Rezultati su verificirani na način da se je izračunati sniženi površinski salinitet prije i nakon tajfuna podudarao sa satelitskim snimkama koncentracije površinskog klorofila-a u priobalju, jer utjecaj riječne vode istodobno doprinosi smanjenju saliniteta uslijed ekstremnih protoka rijeka i povišenju koncentracije klorofila-a uslijed povećanog prihranjivanja organskih materijala i fitoplanktona nutrijentima dopremljenim tokom rijeka. Zaključak je da se u slučajevima ekstremnih meteoroloških uvjeta svakako treba uzimati u obzir utjecaj ekstremnih protoka riječne vode na priobalnu cirkulaciju mora kako bi se dobili realističniji rezultati. Iako u znanstvenom radu nije napravljena prognoza priobalne cirkulacije mora uslijed prolaska tajfuna u realnom vremenu, alati i metode koji su razvijeni mogu biti temelj da se u budućnosti primijene na takve prognoze. Primjena istraživanja u Hrvatskoj mogla bi biti unaprijeđenje metodologije za izračun razina mora kod pojave takozvanih poplava s mora (eng. "storm surge"), što je fenomen koji se sve češće pojavljuje u Istri, a posebice uslijed globalnog trenda podizanja razina mora uslijed klimatskih promjena. Također, budući da se razvijeni hidrološki model može primijeniti na bilo koju rijeku koristeći istu metodu, mogu se razviti modeli protoka cjelokupnih riječnih slivova za prognozu visokih vodostaja rijeka u ekstremnim vremenskim prilikama u realnom vremenu, što je potrebno imati prije i za vrijeme poplava radi smanjenja ljudskih i ekonomskih šteta. Istraživanje se može primijeniti i na modeliranje pronosa onečišćenja i kvalitete vode u priobalju, što je važno za razvoj procjena vjerojatnosti rizika od onečišćenja. Literatura: Troselj J, Sayama T, Varlamov SM, Sasaki T, Racault M-F, Takara K, Miyazawa Y, Kuroki R, Yamagata T, Yamashiki Y (2017) Modeling of extreme freshwater outflow from the north-eastern Japanese river basins to western Pacific Ocean, Journal of Hydrology, 555:956-970, doi:10.1016/j.jhydrol.2017.10.042

Bavim se primjenom programskih agenata na Internet stvari. Ideja je omogućiti da se programski agenti, što su zapravo samostalni programi, sobodno kreću i izvode na uređajima u Internetu stvari. Jedna od zanimljivijih primjena te paradigme je stvaranje tržišta podataka u Internetu stvari. Tako vlasnici pametnih termometara, satova, arduino i sličnih uređaja sa raznim senzorima mogu prodavati podatke koje njihovi uređaji generiraju, a firme kojima su ti podatci zanimljivi ih mogu kupovati. Na taj način se omogućuje zarada vlasnicima uređaja prodajom podataka, a kupcima podataka se omogućuje izrada zanimljivijih aplikacija i provođenje istraživanja.

Bavim se formalnim metodama u kriptografiji, točnije koristim Coq za formalno dokazivanje sigurnosti kriptografskih protokola. Proučavam metode za zaključivanje o probabilističkim programima.

Budući da je davanje ljudskih osobina markama ne samo dokazano, već i sve više prisutno, koncept osobnosti marke postaje važna komponenta marketinga i upravljanja markom. Osobnost marke definira se kao set relevantnih osobina ličnosti koje se mogu pripisati marki. Danas se smatra najvažnijom komponentom identiteta marke kojom poduzeće upravlja kako bi postiglo željeni imidž u umovima potrošača. Pozitivan imidž stvara vrijednost za poduzeće pa se upravo zato osobnost marke smatra izvorom te vrijednosti. S obzirom na izrazito konkurentnu situaciju na tržištu, koja je posebice istaknuta u uslužnom financijskom sektoru, poduzeća sve više pozornosti pridaju izgradnji osobnosti korporativne marke, budući da sve više raste svijest o tome kako korporativna marka reflektira vrijednosti poduzeća. Cilj istrazivanja je ispitati kako potrošači različitih dobnih skupina na području Republike Hrvatske i Austrije percipiraju osobnost bankarske marke koju koriste, odnosno koje joj ljudske osobine ličnosti pridaju te koje dimenzije osobnosti čine te osobine te napraviti komparativnu usporedbu ovih dviju zemalja. Istraživanje se odnosi na tri vodeće banke u Hrvatskoj: Privrednu Banku Zagreb, Zagrebačku banku i Erste banku te na Bank Austria, Erste Bank i Raiffeisen Bank u Austriji. J.L.Aaker je 1997.godine razvila najznačajniju skalu za mjerenje dimenzija osobnosti marke, koja je korištena u ovom radu. Pritom su rezultati istraživanja svake pojedinačne banke grupirani u 5 dimenzija (iskrenost, uzbudljivost, stručnost, profinjenost i grubost), u koje je Aaker grupirala 42 atributa kojima su opisane osobine ličnosti marke.

Proteklih četiri i pol godine od diplome radio sam u Končar - Metalnim konstrukcijama, bavio se zavarenim konstrukcijama, strojnim obradama, projektiranjem proizvodnih sustava i općenito uvođenjem novih rješenja, te razvojem odjela i procesa unutar tvrtke. Od prosinca 2017. godine prešao sam na Zavod za robotiku i automatizaciju proizvodnih sustava u sklopu Fakulteta strojarstva i brodogradnje (iako sam službeno zaposlen u KB Dubrava) i radim na projektu NERO - Neurokirurški robot. Bavim se radom na daljnjem razvoju jednog postojećeg robotskog sustava (RONNA) za stereotaksiju, tj. neuronavigaciju kirurga prilikom operacija na mozgu. Osim toga radimo na razvoju posve novog robotskog sustava za opću primjenu u neurokirurškim zahvatima. Iako se bavim raznim područjima unutar projekta, područja na kojem će moj rad imati poseban naglasak (i područje u kojemu ću raditi doktorat) je apsolutna točnost robotskih ruku, tj. razvoj metode za kalibracije revolutnih robotskih ruku.

Cilj ovog predavanja jest objasniti kako je za “izmisliti” zanimljivu igru dovoljno iskopati neki matematički teorem, možda pokoju kartu lijepo oslikati i - voilà. SET i Dobble su dvije igre koje su usko povezane s aditivnom kombinatorikom te mi je želja prikazati teoreme vezane uz njih (npr. koliko je karata potrebno da na ploči zasigurno bude SET, zašto Dobble može koristiti 57 karata, a ne 55 koliko ih ima,...).

Studentica sam 2. godine diplomskog studija Molekularne biotehnologije na Prehrambeno-biotehnološkom fakultetu u Zagrebu. Eksperimentalni dio diplomskog rada radim na Institutu Ruđer Bošković, u Laboratoriju za Staničnu biologiju i prijenos signala. Istraživanje koje provodim je dio područja genske terapije, a cilj rada je inficirati stanice adenovirusnim vektorima te proučavati dobiveni urođeni imunosni odgovor. Zanimaju me i područja genetičkog inženjerstva, imunologije, tkivnog inženjerstva, te bi se rado u budućosti time bavila.

Do nedavno sam radio kao tehnološki direktor u Bellabeatu. Glavna zadaća bila mi je nadgledati razvoj, poboljšavati postojeće procese i održavati kvalitetu na visokoj razini. Pored toga, volim proučavati nove tehnologije u području mobile developmenta i backenda. Bavim se funkcijskim programiranjem i općenito načinima na koje možemo pisati siguran i predvidljiv kod. U tom smjeru djelujem i u open-source zajednici: https://github.com/NoTests. Veliki dio mog profesionalnog puta čini i menadžment te se uvijek trudim biti visokih očekivanja, konzistentan i pravedan.

Jedan od osnovnih uvjeta za ostvarivanje već započete 4. industrijske revolucije, uz tehnologije koje je čine poput IoT (Internet of Things) je stabilna i "pametna" elektroenergetska mreža. Kako bi se spriječili događaji poput poznatih blackoutova koji su prouzročili štete u miljardama USD nužna je adekvatna zaštita mreže te mogućnost prikupljanja što je moguće većih količina podataka o mreži (fizikalne promjene, odziv potrošnje u pojedinim prilikama itd.) kako bi se mrežom moglo kvalitetno upravljati. Uvođenjem novih tehnologija poput obnovljivih izvora energije, skladištenja energije, električnih vozila u prometu itd., problematika planiranja i upravljanja mrežom postaje sve složenija. Standardni načini štićenja dijela elektroenergetskog sustava (generator, vod, transformator) su numerički uređaji zaštite (računalo s digitalnom obradbom signala i izlazima koje djeluju na prekidač) često su preskupi za implementaciju na nižim naponskim razinama. U svojoj doktorskoj disertaciji tražim odgovor na pitanje može li se i kako iskoristiti kvalitetna optička infrastruktura koja bi podatke o mjerenjima struje i napona s pojedinih mjesta u elektroenergetskom sustavu dovodila dovoljno brzo do zajedničkog (centraliziranog) uređaja zaštite, koji bi tada štitio dio mreže (a ne samo jedan objekt). Uvođenjem centralizirane zaštite bilo bi moguće jeftinije štititi mrežu na srednjem naponu (35, 20 i 10 kV) te naprednim algoritmima (neuronska mreža) zaštite ("vide širu sliku") postići adaptivnost zaštitne funkcije u različitim situacijama.

Istražujem mehanizme u podlozi izlučivanja sluzi u vratu maternice. Sluz se mijenja tijekom ciklusa, a ja želim otkriti kako je povezana s hormonima, a onda i plodnošću. Kako bih to istražila koristim molekularne metode, mikroskopiju i obradu slika.

Radim doktorat u području biokemije/molekularne biologije. Zaposlena sam na projektu koji se bavi proteinskim interakcijama u metastatskom melanomu. Istražujemo zašto u melanomima protein p53 ne obavlja svoju ulogu tumor supresora, iako nije mutiran kao u ostalim tumorima. Metode istraživanja obuhvaćaju klasične metode proteinske biologije (western blot, koimunoprecipitacija, transfekcija...), a glavna tehnika je FRET/FLIM.

Područje istraživanja se nalazi na razmeđu računarske znanosti i socijalnih znanosti, prvenstveno psihologije. Istražujem mogućnosti korištenja metoda analize teksta i strojnog učenja u svrhu analize i predikcije tipova ličnosti i ponašanja povezanih s njima na socijalnim mrežama. Digitalni tragovi koje ljudi ostavljaju imaju potencijal biti vrlo dobar prediktor nečijeg psihološkog stanja i omogućuju razne primjene; od duboko personalizirane prilagodbe sadržaja do prepoznavanja kritičnih ponašanja ili psiholoških stanja poput depresije.

Matej je suosnivač i CTO startupa Vibby. Dok je firma bazirana u NYC, u Zagrebu je development tim s trenutno 5 inžinjera. Vibby je tehnologija koja dopušta i omogućuje gledateljima da podjele bilo koje trenutke iz bilo kojeg online video sadržaja dok još uvijek zaštićuje i nagrađuje orginalnog video autora. Vibby tehnologija se jednostavno integrira na već postojeću infraksturu media publishera. Kroz Vibby, publisheri dobivaju uvid u njihovu publiku, tako da ti isti gledatelji kreiraju novi sadržaj bazirajući na postojeći i povećavaju interakciju s sadržajem sve dok zaštićuje orginale autore. S našom patentiranom tehnologijom, mi želimo omogućiti gledatelje sadržaja da rade više s sažajem i nagraditi orginalne autore sadržaja.

Moje područje istraživanja doktorata je primjena tehnologija proširene i miješane stvarnosti sa sustavima za automatizaciju u elektroenergetici. Konkretno se bavim načinima virtualnog prikaza informacija iz sustava za automatizaciju u okolini u kojoj su te informacije potrebne. Npr. u trafostanici bi se kraj određenog stroja virtualno prikazale sve informacije o tom stroju upravo na mjestu gdje je pozicioniran. Na taj način se poboljšavaju procedure provjera, nadzora i održavanja takvih postrojenja. Zanimaju me tehnologije virtualne stvarnosti, općeniti sustavi za automatizaciju i područje menadžmenta.

Trenutno u Facebooku radim kao Data Analyst u podrucju zaposljavanja i ljudskih resursa, uglavnom modelirajuci potraznju i gubitak globalnog talenta, transfere unutar firme i izmedju raznih funkcija, i najefikasnije nacine zaposljavanja najkvalitetnijeg talenta. Moja su istrazivanja u podrucju vizualne percepcije, specificno vizualnog procesiranja lica i identiteta. Bavim se modeliranjem neuralnih mreza koje podrzavaju percepciju lica, a unutar toga istrazivanjem geometrijskih distorcija tih mreza u populacijama koje imaju deficite specificne za jednu kategoriju (npr. ljudi koji ne prepoznaju lica, ili orudja, i sl.)

Bavim se diskretnom matematikom - ukratko grafovima (iliti mrežama), vjerojatnošću i brojenjem. Dosta smo u kontaktu s teorijskim informatičarima, ali obično vijesti koje donosimo nisu dobre - 'Ne može se to samo tako napraviti, evo vam neki random primjer'. Tako i u ovom projektu, dokazali smo da parametar koji se koristi za aproksimirati rang nekih matrica zapravo u većini slucajeva ne daje dobru ogradu.

Zanima me primjena računarstva u kontekstu razumijevanja ljudskih kognitivnih procesa i pomaganja ljudima. Trenutno radim preliminarno istraživanje na manjem skupu podataka s Reddita, na kojemu pokušavam ustanoviti vezu između pojedinih psihičkih poremećaja i različitih lingvističkih i drugih parametara. U tu svrhu iskoristit ću metode strojnog učenja i obrade prirodnog (ljudskog) jezika. Kako je tema automatizirane detekcije psihičkih poremećaja već "pod povećalom" znanstvene zajednice i puno je u tom smjeru napravljeno, ideja za daljnje istraživanje je analiza teksta temeljena na pojedinim psihoterapijskim konceptima. Time bismo, osim činjenice da osoba ima problem, mogli potencijalno detektirati i uzroke problema.

Veliki modeli se pojavljuju u mnogim primjenama, npr. kod vremenske prognoze i simulacije vibracije nebodera. Takvi modeli često imaju milijune stupnjeva slobode, što ih čini kompleksnima za analizu, simulaciju, optimizaciju i upravljanje. Jedno moguće rješenje je redukcija reda modela, tj. zamijeniti model od nekoliko milijuna jednadžbi s jednim od npr. sto jednadžbi (točan broj ovisi o dozvoljenoj veličini greške). Time sve operacije postaju znatno brže, uz garancije o veličini greške. Postoji više standardnih metoda za redukciju reda modela, a aktualan je razvoj metoda koje mogu očuvati određenu strukturu u modelu. Bavim se posebno metodama za modele sa strukturom mreže, npr. kod mreža za provod struje, vode ili plina.

Kataliza je grana kemije koja se bavi proucavanjem posebnih tvari (katalizatora) koje ubrzavaju kemijske reakcije, sto je od velike vaznosti za industriju. Poznavanje elementarnih procesa koji se zbivaju u jednom kataliziranom kemijskom reaktoru olaksava optimiziranje istih. Ja se bavim teorijskim modeliranjem tih elementarnih procesa, s fokusom na kvantnokemijske racune za pojedine kemijske transformacije. To nam daje uvid u termodinamiku i kinetiku odredene katalizirane kemijske reakcije, u mom slucaju reakcije dobivanja vodika iz vode i ugljikova monoksida. Konacni cilj je, u kombinaciji sa klasicnim modelima za okolinu kemijske reakcije, moci razumno dobro predvidjeti brzinu i ucinkovitost jednog realnog kemijskog reaktora iz teorijskih racuna.

U svom istraživanju bavim se numeričkim modeliranjem heterogenih kompozitnih materijala, kao što je beton ojačan vlaknima. Dodavanjem čeličnih vlakana povećava se čvrstoća betona i smanjuje se njegovo raspucavanje. Nastanak i razvoj pukotina odvijaju se na mikro-razini materijala, a višerazinskim pristupom ti se procesi povezuju s ponašanjem na makro-razini konstrukcije. Jednadžbe koje opisuju problem rješavaju se pomoću metode konačnih elemenata koja je implementirana u računalni kod. Inverznim modeliranjem dobivaju se parametri konstrukcije iz rezultata ispitivanja, što je vrlo bitno kod procjene vijeka trajanja konstrukcija.

Kad fizika susretne topologiju... Primijeni li se topologija na svakodnevni život, uči nas prilično provokativnu lekciju o američkim krafnama, šalicama za kavu i čašama, prema kojoj su prva dva nabrojana predmeta ta koji spadaju u istu kategoriju. Razlog je, grubo govoreći, to što krafna i šalica imaju rupu, a čaša nema. Primjena slične ideje o traženju svojstava koja su očuvana pri kontinuiranim deformacijama (kao što je broj rupa u predmetima na kuhinjskom stolu) na fizikalne probleme, posljednjih desetljeća dovela je znanstvenike do fascinantnih otkrića. Tzv. topološki materijali i sustavi danas nam omogućavaju testiranje predviđanja o egzotičnim i još neotkrivenim česticama i zakonima fizike. Dodatno, topološki sustavi nezaobilazni su kandidati u potrazi za učinkovitim računalnim čipovima, ali i kvantnim računalima.

Područja interesa su mi kardiorespiratorna rehabilitacija te tjelesna aktivnost i zdravlje. Trenutno radim na 2 projekta. Prvi je vezan za rad na eksperimentalnom uređaju za određivanje temperature u određenom dijelu izdahnutog zraka. Koristilo bi ga se u prognosticke i dijagnosticke svrhe za detekciju upalnog procesa u organizmu i predvidanje naglog pogorsanja zdravstvenog statusa. Drugi projekt naziva se fitnes indeks. Nastao je na ideji "exercise is medicine". Srz je propisivanje vježbanja receptom i provodenje vjezbanja u za to licenciranim ustanovama.

Ponekad se zasigurno malo previse zaigrate na vasem racunalu i onda shvatite da se ono jako zagrijalo ;). To je realan problem s kojim se suocava nasa tehnologija danas. U procesu smanjivanja dimenzija i ubrzavanja brzine rada elektronickih komponenti smo povecali i disipaciju topline. Jedan od pristupa smanjivanju gubitaka, ubrzavanju i povecavanju efikasnosti racunala je spintronika. Analogon elektronici koja koristi spin elektrona za pohranu, manipulaciju i procesiranje informacija. Moje istrazivanje se bavi lokalnim proucavanjem spinske propagacije u grafenu i metalima u litografski fabriciranim strukturama. Pitanja na koja zelim odgovoriti su utjecaj strukture materijala, intrinzicnih i ekstrinzicnih faktora na spinsku propagaciju u tim materijalima.

Diplomirala sam elektroničko i računalno inženjerstvu na FER-u. Već me godinama zanima biomedicinsko inženjerstvo, pa sam za diplomski rad radila osobni EMG uređaj MyMyo. MyMyo je bežično povezan sa smartphoneom gdje korisnik može pratiti aktivnost mišića. Prvenstveno je namijenjen za fizioterapiju gdje fizioterapeut određuje zadatke koje pacijent mora izvršiti, a pacijent ih samostalno, bez nadzora terapeuta i u vlastitom domu izvodi uz nadzor aplikacije, no jednako tako može biti i za profesionalne sportaše ili bio koga tko želi pratiti rad svojih mišića. MyMyo je trenutno u fazi prototipa i dorade za testiranje u rehabilitacijskim centrima, no razmišljam i o pokretanju Startupa. Više o uređaju može se pronaći na www.mymyo.science. Uskoro krećem sa doktoratom u labosu prof. Hummela na EPFLu gdje ću raditi u području neinvazivne stimulacije mozga za oporavke nakon moždanih udara. Nakon toga voljela bih pomoći pri pokretanju biomedicinskog inženjerstva i diplomskog studija na FER-u. Inače obožavam raditi razne projekte sa strane, a o njima ponekad objavim na http://www.una-pale.from.hr.

Bavim se istraživanjem održavanja kolosiječne konstrukcije (željeznice). Trenutno radim na termografskom ispitivanju zagađenosti kamenog materijala u željezničkoj zastornoj prizmi. Na taj način nastoji se na temelju različitih brzina hlađenja nerazornim ispitivanjem odrediti koliki je udio sitnijih i nekamenih čestica na kolosijeku u eksploataciji. Prema stvarnom stanju kamenog materijala moguće je preciznije odrediti procese održavanja što uzrokuje smanjenje troškova održavanja.

Šire područje mog interesa je stanična signalizacija. Trenutno se grupa u kojoj radim najviše bavi metabolizmom u leukemijskim stanicama, ili, konkretnije, kako modificiranje metaboličkih puteva utječe na sazrijevanje (diferencijaciju) stanica.

Diplomirao sam geografiju i geologiju na PMF-u u Zagrebu. Kao voditelj planetarija i kustos na odjelu astronomije u Tehničkom muzeju Nikola Tesla u Zagrebu najviše se bavim popularizacijom astronomije te ostalih prirodnih i tehničkih znanosti na način da organiziram predavanja i radionice onih koji su zainteresirani za pripremu i održavanje istih. Osobno, najviše volim vršiti edukaciju djece i mladih te ih poticati da što više svojih interesa usmjere u znanstvenom smjeru. Neke od manifestacija koje organiziram su Tjedan svemira i Dani svemira, a ponekad održavam i radionice na temu astronomije. Želja mi je pronaći mlade istraživače da prenesu svoja znanja i ono čime se bave drugima kako bi ih potaknuli na bavljenje znanošću.